Vrbovsko - Tz Vrbovsko | web portal Turističke zajednice

pretražite
Tz Vrbovsko prospekt
K O N T A K T
Go to content

Main menu:

Vrbovsko

Grad Vrbovsko

Vrbovsko zauzima krajnji istočni dio Gorskog kotara, sa površinom od 280 km², 60 naselja i 5.100 stanovnika. Na sjeveru je Vrbovsko razdvojeno Kupom od susjedne Slovenije, a istočna granica nastavlja se područjem naselja Zdihovo, Liplje, Bosiljevo i presijeca dolinu Dobre nedaleko Ljubošine. Zapadna granica prolazi od sutjeske Kupe kod Radočaja, zaobilazi Razdrto pa između Koritnika Velikog i Paleža presijeca željezničku prugu te se nastavlja na Lužac i izbija na područje Sušica-Jablan. Južna međa reljefno je najviša i prolazi vrhovima višim od 1000 m. Šumovitošću, ljepotom i visinom ističu se Debela kosa (1169 m), Bukovica (1253 m), Bijela kosa (1289 m), Mirkovica (1283 m), Smolnik (1219 m). Prema istoku granica se nastavlja bilima Kozarice i Lumbarde te izbijanjem na dolinu Dobre zaokružuje područje Vrbovskog. Posebno je važan izuzetan geoprometni položaj na pola puta između Zagreba i Rijeke a dobri cestovni i željeznički pravci omogućuju brz dolazak u Vrbovsko.

Razvoj grada Vrbovsko kroz povijest.

Vrbovsko se spominje davne 1481. godine i jedno je od najstarijih napučenih mjesta u Gorskom kotaru. Prvotno je pripadalo Frankopanima, a zbog turskih provala od 16. stoljeća ulazi sa Sušicom, Ravnom Gorom i Mrkopljem u Vojnu krajinu.


Kako je određen Dan Grada Vrbovskog

1765. g Vrbovsko je izdvojeno iz Vojne krajine, a 14. ožujka 1785. proglašeno kraljevskim povlaštenim trgovištem. Dobiva povlastice i mogućnosti bržeg razvoja prometa, zanatstva i trgovine, dobiva svoj magistrat i sud, nakon čega se razvija "trgovačka gospoštija" kao osnova razvoja civilizacije, kulture i privrede. Vrbovsko dobiva i svoj grb pa se i danas ovaj datum slavi kao dan Grada Vrbovskog.

Od gostoprimstva do komercijalnog ugostiteljstva.

Važan geoprometni položaj od davnina bio je presudan za Vrbovsko, a isto se očekuje i od nove auto-ceste koja će Vrbovsko još više približiti velikim gradskim središtima. Stanovnici Vrbovskog oduvijek su se bavili turizmom. Kraj je privlačio mnogobrojne posjetioce o čem svjedoči i činjenica da se ugostiteljstvo kao djelatnost počinje u Vrbovskom javljati usporedo s gradnjom cesta i željeznica tj. u 18. i 19. st. Prve usluge pružane su karavanama koje su prolazile izgrađenim cestama. Krug gostiju počeo se širiti, pa je karakter usluga prerastao iz gostoprimstva u komercijalno ugostiteljstvo. Tako nastaju gostionice, konačišta, a određeni broj stanovnika počeo se ugostiteljstvom baviti profesionalno. 1900. u Vrbovskom je izgrađen hotel Croatia sa 25 jednokrevetnih soba, restoranom, salonom, dvoranom za kulturne priredbe i kuglanom. To je bio ne samo prvi goranski hotel, već najveći hotel od Zagreba do Rijeke. Uspješno razvijeno ugostiteljstvo i danas je jedan od značajnih gospodarskih nosioca mjesta. 15 kvalitetnih ugostiteljskih objekata za prehranu i mnoštvo gradskih atraktivnih kafea zacijelo su jamac dobre ugostiteljske ponude. Djelatnost turizma sve više zadire u život građana Vrbovskog što je i cilj, stoga je ovo poziv da pogledate naše stranice i vidite što Vam nudimo!

GRADNJA ŽUPNE CRKVE Sv. IVANA NEPOMUKA

Vrbovsko naseljavaju obitelji iz Primorja, Istre, Like i naseljenici iz drugih austrougarskih pokrajina i zemlja. Doseljenici iz Češke prevladali su ne samo brojno nego i kao nosioci materijalne i duhovne kulture u Vrbovskom, pa je i stara župna crkva izgrađena 1755/1756 bila posvećena češkom svecu Ivanu Nepomuku, a Marija Terezija darovala je crkvi jedno zvono. Zbog dotrajalosti stara je crkva porušena, a nova današnja podignuta 1895. To je velika građevina, tlocrta u obliku križa, poligonalnog svetišta, a zvonik je prigrađen uz sjeverni crkveni zid. Izgrađena je povijesnim, pretežno neo gotičkim oblicima.

Gradnja Karolinske ceste

Izgradnjom Karolinske ceste 1732. godine Vrbovsko dobiva na značaju. Trasa Karoline presudno je utjecala na razvitak Vrbovskog koje preuzima ulogu robne postaje, važne kirijaške stanice, križišta i konačno izgradnjom Karolinske ceste započinje suvremeno razdoblje izgradnje i širenja naselja.

Gradnja Lujzinske ceste

Kako Karolina ni rekonstrukcijom nije zadovoljavala sve veći promet između Sredozemlja i Podunavsko-panonske Europe, početkom 19 st. započinje gradnja jedne od najboljih cestovnih prometnica tadašnje Europe - Lujzinske ceste. Lujzijana je potakla postanak dijela Vrbovskog, Stubice, Hajdina i nagli preobražaj Severina na Kupi.

 
Za iznamljivače
Back to content | Back to main menu